Danas vlada opšti strah od ugljenih hidrata, ali žene u Jugoslaviji nisu dijelile tu brigu.
Svakodnevno su mijesile pite, jele domaći hljeb uz svaki obrok i spremale krompir na bezbroj načina. Ipak, problem sa viškom kilograma bio je prava rijetkost. Njihova tajna vitke linije ne leži u magičnim pilulama niti u strogim restrikcijama. Tajna je u potpuno drugačijem pristupu namirnicama i životnom ritmu. Svi mislimo da je rješenje u izgladnjivanju. Međutim ključna je se sama priprema obroka i ono što radite nakon jela.
Zašto su Jugoslovenke mogle da jedu toliko tijesta?
One su jele isključivo hranu pripremljenu od osnovnih, neprerađenih sirovina. Nisu konzumirale industrijske grickalice pune skrivenih šećera i transmasti. Unosile su složene ugljene hidrate koji daju dugotrajnu energiju i drže sitost satima.
Fizička aktivnost kao prirodan dio dana
U to vrijeme, žene u Jugoslaviji nisu morale da plaćaju skupe članarine za fitnes centre. Sam njihov dan zahtijevao je konstantno kretanje. Odlazak na pijacu pješke sa teškim cegerima, svakodnevno ručno pranje sudova, ribanje podova na koljenima, prostiranje veša i rad u dvorištu trošili su ogromnu količinu energije. Nije bilo dugotrajnog sjedenja ispred ekrana i naručivanja gotove hrane preko mobilnih aplikacija. Ako primijenite makar dio ove zaboravljene rutine i prošetate bar trideset minuta nakon ručka, vaš metabolizam će mnogo brže i lakše obraditi unesenu hranu. Njihova domaća hrana se efikasno trošila kroz konkretan, svakodnevni fizički rad koji mi danas uglavnom izbjegavamo.
Krompir i ishrana naših baka iz naučnog ugla
Mnogi danas bježe od krompira misleći da on automatski stvara masne naslage na stomaku. Međutim, nauka zapravo potvrđuje ono što je ishrana naših baka odavno podrazumijevala. Kuvani i ohlađeni krompir mijenja svoju strukturu i stvara rezistentni skrob koji prija vašem stomaku i hrani dobre bakterije. Zapravo, kako navodi studija objavljena u časopisu ‘Nutrients’, istraživanje o uticaju krompira na kardiometaboličko zdravlje potvrđuje da svakodnevno konzumiranje krompira koji sadrži rezistentni skrob u okviru zdravog obrasca ne povećava rizik od kardiometaboličkih bolesti, već zapravo može pomoći i smanjiti propustljivost crijeva. One su jele cijele, kuvane i pečene plodove, a ne duboko prženi pomfrit natopljen industrijskim uljem koji danas kupujemo u brzoj hrani. Kada sljedeći put spremate ručak, uvijek birajte kuvanje umjesto prženja u dubokoj masnoći.
Redovni obroci bez aditiva i noćnog grickanja
Ključna greška koju danas pravimo jeste konstantno grickanje između glavnih obroka i neprimjetan unos skrivenih kalorija. Obroci bez aditiva u prošlosti podrazumijevali su striktno tri glavna jela dnevno. Doručak je bio obiman i jak, rani ručak se obavezno jeo ‘na kašiku’ u obliku čorbe, pasulja ili gulaša, dok je večera bila znatno laganija i jela se ranije. Nije bilo nasumičnog otvaranja kesica čipsa i čokolade uz večernji televizijski program. Žene u Jugoslaviji su strogo poštovale prirodni ritam varenja, omogućavajući tijelu da potpuno svari i potroši kalorije prije nego što unesu nove namirnice.
Ako želite konkretnu promjenu i mnogo bolje varenje, probajte da potpuno ukinete bilo kakvu suvu hranu između glavnih obroka na samo desetak dana.
Vrijeme je da prestanete da se plašite domaćeg tijesta, pita od jabuka i kuvanog krompira. Umjesto strogih restrikcija, počnite da obraćate pažnju na to kako je hrana obrađena i koliko vremena provodite u hodu tokom dana. Pravi problem leži u industrijskoj preradi, a ne u tepsiji domaće gibanice, prenosi Krstarica.
Da li ste ikada probali da mjesec dana jedete isključivo ono što sami skuvate i kakav je bio vaš lični rezultat sa viškom kilograma?
Da li domaći hljeb goji više od kupovnog?
Domaći hljeb obično ne sadrži industrijske šećere i aditive za produženje roka trajanja, zbog čega je mnogo bolji izbor za varenje i kontrolu apetita.
Kako su se spremale pite u prošlosti?
Pite su se razvlačile ručno, punile pravim domaćim sirom, zeljem i jajima, a pekle su se na svinjskoj masti koja dugo drži sitost.
Koji je najzdraviji način za jelo krompira?
Najbolje je da krompir skuvate, ohladite i onda pojedete kao salatu, jer se tako stvara rezistentni skrob koji hrani zdrave bakterije u crijevima.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.