Njegovu smrt potvrdila je laboratorija “Cold Spring Harbor”, u kojoj je Votson radio i istraživao decenijama.
Votson je 1953. godine pomogao u otkriću spiralne strukture DNK, što je dovelo do revolucionarnih pomaka u medicini, forenzici, genealogiji i bioetici, prenosi Blic.
Ko je bio Džejms Votson
Rođen u Čikagu, Votson je imao svega 24 godine kada je, zajedno sa kolegama Frensisom Krikom i Morisom Vilkinsom, došao do ovog epohalnog otkrića.
Kasnije, tokom gostovanja u jednoj televizijskoj emisiji, Votson je izazvao kontroverzu kada je napomenuo da geni, prema njegovom mišljenju, “utiču na razlike u prosječnim rezultatima inteligencije među rasama”.
Votson je diplomirao 1947. godine na Univerzitetu u Čikagu, a doktorirao 1950. na Univerzitetu Indijana u Blumingtonu.
Nakon toga je radio u Kembridžu, u laboratoriji, gdje je i upoznao svog budućeg saradnika, Frensisa Krika.
Od 1956. do 1976. godine, Votson je bio član Biološkog odjeljenja na Harvardu, gdje je snažno podsticao razvoj istraživanja u oblasti molekularne biologije.
Otkriće koje je načinio zajedno sa Krikom i Vilkinsom otvorilo je put ka ubrzanom razvoju molekularne biologije.
Njegove počasne titule su mu, međutim, oduzete 2019. godine, nakon što je ponovio svoje sporne izjave o rasi i inteligenciji.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.