Kada se pojave takvi simptomi, mnogi pomisle da se dešava nešto opasno. Ipak, anksioznost često aktivira prirodnu reakciju tijela poznatu kao „bori se ili bježi“. Organizam tada reaguje kao da postoji prijetnja: puls se ubrzava, disanje postaje brže, a mišići se napinju.
Važno je ipak razlikovati anksioznost od ozbiljnih zdravstvenih problema. Ako imate jak bol ili pritisak u prsima koji se širi prema ruci, vratu, vilici, leđima ili stomaku, uz nedostatak vazduha, hladan znoj, mučninu ili izrazitu slabost, odmah potražite hitnu medicinsku pomoć.
Pronađite sigurnost
Ako ste isključili hitno zdravstveno stanje, pokušajte otići na mirno mjesto i sjesti ili leći. Podsjetite se da su simptomi neugodni, ali da će proći.
Ne pokušavajte silom zaustaviti osjećaj panike. Što se više borite protiv simptoma, oni mogu djelovati jače. Umjesto toga, prihvatite da je riječ o prolaznoj reakciji tijela i usmjerite pažnju na sadašnji trenutak.
Možete primijeniti tehniku 5-4-3-2-1: navedite pet stvari koje vidite, četiri koje možete dodirnuti, tri zvuka koja čujete, dva mirisa koja osjećate i jednu stvar koju cijenite kod sebe. Ova vježba može pomoći da se misli udalje od straha i vrate u sadašnji trenutak.
Usporite disanje
Tokom napada panike disanje je često plitko i ubrzano, što može dodatno pojačati lupanje srca. Pokušajte disati sporije: udahnite kroz nos brojeći do pet, zadržite dah jednu ili dvije sekunde, a zatim polako izdahnite kroz usta brojeći do pet.
Nakon nekoliko minuta puls se može postepeno usporiti, a napetost smanjiti. Napad panike obično ne traje dugo, iako se u tom trenutku može činiti drugačije. Nakon njega su mogući umor i osjetljivost, pa sebi dajte vremena da se oporavite.
Ako se ovakvi simptomi često ponavljaju ili utiču na svakodnevni život, razgovor s ljekarom ili stručnjakom za mentalno zdravlje može pomoći da pronađete odgovarajuću podršku i način liječenja, prenosi Avaz.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.