Razvoj govora predstavlja jedan od kamena temeljaca dječjeg razvoja i ima višestruk značaj: omogućava komunikaciju sa drugim osobama i izražavanje i razumijevanje osjećanja, podstiče proces razmišljanja i kreativnost i jedno je od osnovnih oruđa za učenje.
Da li imate malog brbljivca ili ćutologa, ili ste negdje u zlatnoj sredini vjerovatno možete da naslutite i sami. Ono što dr Pilar Svetlana, specijalista pedijatrije, ističe kao osnovni miljokazi razvoja govora, odnosno, da kao roditelji znate šta u kojoj fazi da očekujete i kada u krajnjoj liniji treba da se zabrinete i potražite stručnu pomoć.
Kako se govor razvija
Vjerovali ili ne, bebe se rađaju sa sposobnošću da komuniciraju sa okolinom. Na samom početku ova sposobnost se svodi na supermoć zvanu plač, kojoj se do sada nijedan roditelj nije uspješno odupreo. Vremenom se ova sposobnost komunikacije razvija kako bebine potrebe postepeno rastu iz mjeseca u mjesec.
Evo kako to ukratko izgleda:
0-3 mjeseci
– plač i gukanje
4-6 mjeseci
– gukanje, zvukovi poput groktanja, grgoljenja i cviljenja, cerekanje i smijeh, plač
– odgovara ovim zvukovima kad joj se obratite i zna da izražava zadovoljstvo i nezadovoljstvo
7-11 mjeseci
– brbljanje tj. izgovaranje raznih slogova bez značenja (ba-ba, da-da, ma-ma…)
– pokušava da imitira zvukove, da komunicira gestovima i pokretima i razumije “ne”
12-17 mjeseci
– prve riječi, oko 4-6, najčešće nejasno izgovorene koje se odnose na osobe ili predmete, pokušava da imitira jednostavne riječi
– razumije mnogo izraza i riječi, ali se uglavnom koristi neverbalnom komunikacijom (gestovi i pokreti, način držanja tijela, pogled, izraz lica, boja glasa)
18-23 mjeseci
– “eksplozija govora” – može da koristi 50-70 riječi u svakodnevnom govoru i ima kapacitet da nauči jednu novu riječ svaka dva sata
– počinje da koristi izraze i formira kraće rečenice
Poslije ovog turbulentnog perioda, dr Pilar objašnjava da se govor kod djeteta sve više usložnjava. Od 2. do 3. godine govor je razumljiviji, rečenice postaju duže, dijete odgovara na jednostavna pitanja, koristi lične zamjenice i množinu i prepoznaje gotovo sve stvari iz svoje bliske okoline. Od 3. do 5. godine razgovori postaji duži, kompleksniji, čak i apstraktni. Dijete još ne izgovara jasno sve glasove, ali umije da izražava svoje mišljenje i osjećanja. Poslije 5. godine dijete može da ima fond oko 2.500 riječi i da govori jasno, potpunim i gramatički ispravnim rečenicama. Očekujte puno pitanja koja počinju sa: “Ko?”, “Šta?”, “Kako?”, Zašto?”…
Koji su poremećaji u razvoju govora
Usporen razvoj govora se uglavnom uočava do 3. godine života, a kasnije, otprilike pred polazak u školu, govorimo o nedovoljno razvijenom govoru. Ovo podrazumijeva da dijete iako razumije govor:
– većinu glasova ne izgovara pravilno
– rečnik je siromašan, rečenice su kratke i gramatički neispravne
– teško se verbalno izražava i govor je neosmišljen i nekreativan
Uzroci poremećaja u razvoju govora su:
– pogrešno učenje
– socio-emocionalni uzroci: uslovi življenja, posvećenost roditelja, socijalni kontakti, vrijeme pred ekranima
– neuropsihološki uzroci: autizam, razna neurološka oboljenja i oštećenja
– fizički uzroci: oštećenje ili slabljenje sluha (najčešće zbog čestih upala uha ili prisustva ušnog voska), defekti organa za govor (rascep usne i/ili nepca, nepravilan raspored zuba).
Čim se uoči usporen razvoj govora, a idealno je do 2. godine, izuzetno je važno da roditelji odmah potraže pomoć, jer što je dete starije to se poremećaj govora teže i sporije ispravlja. Takođe, na samom početku treba isključiti postojanje fizičkih i neuropsiholoških uzroka poremećaja govora, jer je u tom slučaju ovaj problem znatno ozbiljniji i složeniji.
Kako procijeniti da li dijete ima poremećaj u razvoju govora
Dr Pilar navodi da roditelji mogu sami relativno rano, već u uzrastu 12-18 meseci, da procene da li kod deteta postoji poremećaj u razvoju govora. Potrebno je obratiti pažnju na sledeće:
– Da li reaguje kada mu se obraćate?
– Da li razume pitanja i jednostavne naredbe?
– Da li reaguje na izjave?
– Da li koristi neverbalnu komunikaciju?
– Da li pokazuje prstom ili mumla kad želi nešto?
Ukoliko dijete razumije to što mu govorite i umije da izrazi svoje potrebe i želje, nemojte brinuti već budite strpljivi i svakodnevno podstičite dete da koristi riječi u svom izražavanju. Govor se ne može na brzinu razviti, to je jedan proces učenja koji treba da bude zabavan i u sklopu igre.
Zapamtite za kraj da je razvoj govora individualna stvar i razlikuje se od djeteta do djeteta. Ne ide linearnom putanjom, već nekad ide brže ili sporije, a nekad umije i da stagnira jer djete pored govora uči i druge vještine. Iz tog razloga nemojte da poredite svoje dijete sa drugom djecom. Najbitnije od svega jeste da bez socijalnog kontakta, dijete neće naučiti da govori pravilno. Zato pričajte sa svojim djetetom, pjevajte pjesmice, odgovarajte kad vam se obraća, postavljajte mu vi pitanja i prije svega bodrite i hvalite dijete svaki put kad izgovori neku novu riječ, piše ŽenaBlic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.