Upravo o tome ovih dana piše britanski „Gardijan“, upozoravajući na sve rasprostranjeniji model prevare u kojoj se novac ne traži direktno, već se žrtvi „samo“ pošalje zahtjev za potvrdu.
Na prvi pogled, sve izgleda bezazleno. Nema prebacivanja novca, nema sumnjivih linkova – samo jedna notifikacija i jedan klik. A posljedica može biti potpuno ispražnjen račun.
Predstavljaju se kao službenici banke
Prevaranti se predstavljaju kao službenici banke. Pozivaju vlasnika računa telefonom, obraćaju mu se imenom, često znaju adresu ili poštanski broj i traže da se ti podaci “samo potvrde“. Zatim pitaju da li je obavljena neka kupovina – u drugom gradu, prodavnici tehnike ili na nepoznatom sajtu. Kada žrtva kaže da tu transakciju ne prepoznaje, sagovornik objašnjava da je plaćanje blokirano, ali da je potrebno „hitno obezbijediti račun“.
U tom trenutku, žrtva zaista dobija zvaničnu notifikaciju banke – najčešće zahtjev za dodavanje kartice u Epl pej (Apple Pay) ili Gugl pej (Google Pay), ili jednokratni kod putem SMS-a ili aplikacije. Pod pritiskom i u strahu da će ostati bez novca, osoba odobrava zahtjev ili izgovara kod.
Na prvi pogled, sve izgleda bezazleno. Nema prebacivanja novca, nema sumnjivih linkova – samo jedna notifikacija i jedan klik. A posljedica može biti potpuno ispražnjen račun.
Savjeti kako da postupite ako vas neko pozove i kaže da je iz banke:
prekinite razgovor
sami pozovite banku koristeći broj sa zvaničnog sajta ili sa poleđine kartice
nikada ne delite jednokratne kodove, bez obzira na objašnjenje
uključite obavještenja o transakcijama u aplikaciji
ako posumnjate na prevaru, odmah kontaktirajte banku kako bi se račun blokirao
Prevaranti danas više ne računaju na tehničke propuste, već na strah i žurbu. A upravo ta dva trenutka najčešće koštaju – stvarnog novca, prenosi Kurir.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.