Ni najzdravije namirnice nisu BEZBJEDNE ako se pretjera

Cvekla koja podiže izdržljivost, amla koja puni vitamin C, kurkuma koja gasi upale, čia sjemenke koje obećavaju ravniji stomak, bijeli luk koji štiti cijeli organizam i jabučni ocat koji utiče na šećer u krvi sve to djeluje moćno dok ne pretjeramo. A ljudi danas baš vole da pretjeraju.

Zato je važno znati ne samo šta je dobro, već i šta može da krene po zlu. Nauka je sve jasnija po ovom pitanju, a evo najvažnijeg.

Cvekla: Zdrava ali može da optereti bubrege

Cvekla je puna gvožđa i odlična za krvnu sliku, ali studije upozoravaju da sok od cvekle veoma lako prebaci dozvoljeni dnevni unos nitrata.

Kada se to desi, tijelo može da stvori N-nitrozo jedinjenja koja se povezuju sa kancerogenim efektima. Cvekla je i visoko oksalatna, što znači da kod osoba sa sklonošću ka kamenu u bubregu može dodatno da pogorša situaciju.

Pravi način konzumiranja jeste pola šolje kuvane cvekle, blanširane i dodate u salatu. Sirov sok ne bi trebalo piti svakodnevno, posebno ne ako imate istoriju bubrežnih tegoba. Kombinujte je sa limunom ili amlom kako biste poboljšali apsorpciju gvožđa.

Amla: Vitamin C koji lako iritira želudac

Amla važi za jedan od najmoćnijih antioksidanata, ali prevelika količina može ozbiljno da smeta. Istraživanja pokazuju da pretjeran unos kiselog ukusa može dovesti do zapaljenja zglobova, osjetljivosti zuba, stomatitisa, halitoze i gorušice. Kod ljudi sa istorijom gastritisa vitamin C iz amle dodatno pojačava iritaciju i može dovesti do dehidratacije jer djeluje diuretično.

Preporuka je jedna sveža amla dnevno ili jedna do dvije kašičice praha i najbolje je uzeti je poslije obroka. Može se jesti i kao tradicionalni morabba, kuvana u šećernom sirupu, što umanjuje kiselost.

Kurkuma: Moćna ali osjetljiva na dozu

Kurkuma je globalni velnes miljenik ali ni ona nije za svaku priliku. Velike doze kurkumina, glavnog aktivnog jedinjenja, mogu izazvati mučninu, zatvor, valunge, pa čak i toksične reakcije.

U ekstremnim slučajevima, u dozama od nekoliko grama, zabilježe su glavobolje, dijareje i porast određenih enzima u krvi koji ukazuju na opterećenje jetre. Određene studije čak navode mogućnost oštećenja DNK pri visokim koncentracijama.

Zlatno pravilo je pola kašičice dnevno i uvijek uz crni biber, koji piperinom povećava apsorpciju kurkumina. Najbolje djeluje u toplom mlijeku ili receptima sa masnoćom gdje se lakše aktivira.

Čia sjemenke: Zdrave ali opasne ako se jedu suve

Čia je hit među ljudima koji žele bolju probavu i više energije, ali postoji jedan ozbiljan propust u načinu konzumiranja. Gastroenterolozi upozoravaju da suve čia sjemenke mogu da nabubre u jednjaku i izazovu gušenje. Zbog ogromne količine vlakana, ako se pretjera, izazivaju nadimanje i grčeve.

Idealno je potopiti ih najmanje pola sata. Dnevno je dovoljno jedna do dvije kašike i to u jogurtu, smutijima ili ovseno mlijeko preko noći. Tako su lakše svarljive i daju maksimalnu korist.

Bijeli luk: Odličan za imunitet ali agresivan na stomak

Bijeli luk je prirodni antibiotik i zaštitnik srca, ali ako se jede na prazan stomak u većim količinama može drastično da nadraži digestivni trakt. Može izazvati gasove, promjene crijevne flore, pa čak i kožne reakcije ako se nanosi direktno na kožu. Neprijatan zadah i tjelesni miris su najčešći neželjeni efekti.

Dva čena dnevno su sasvim dovoljna i najbolje je da budu kratko propržena ili zgnječena u obroku. Ako volite jutarnje rituale, bolje je da ih potopite u med pa tako jedete.

Jabukovo sirće: Popularan ali previše kiselinski

Jabukovo sirće je dugo bilo velnes trend broj jedan, ali visoka kiselost umije da izazove peckanje, mučninu i oštećenje zubne gleđi. Ako se pretjera, može čak da spusti nivo kalijuma u krvi što nije bezazleno.

Najbezbjedniji način jeste jedna kašičica razblažena u velikoj čaši vode i nikada na prazan stomak. Ljudi sa osjetljivim želucem bi trebalo da budu posebno oprezni, piše Ona.rs.