Prema rezultatima studije, iznenadni poremećaji u lancima snabdijevanja dovode do kratkoročnog pada njemačke industrijske proizvodnje za 2,4 odsto.
Takvi poremećaji mogu da stvore ozbiljan pritisak na kompanije i privredu, a potrošači posljedice osjećaju znatno duže jer cijene nastavljaju da rastu i godinama nakon pojave nestašica, prokomentarisala je predstavnica Ifo Lara Carges.
Najveći pad proizvodnje nakon nestašica zabilježen je u automobilskoj industriji, dok su najizraženiji cjenovni efekti u drvnoj i farmaceutskoj industriji. Studija pokazuje da rast nestašica materijala odmah usporava proizvodnju, dok je oporavak znatno sporiji čak i nakon normalizacije snabdijevanja.
Ukupna industrijska proizvodnja Njemačke je i dvije godine nakon negativnog šoka izazvanog nestašicama za 0,5 odsto niža nego što bi bila u scenariju bez problema u snabdijevanju.
Cijene proizvođača i sirovina dostižu vrhunac približno godinu dana nakon nastanka poremećaja. Tada su proizvođačke cijene više za oko 0,3 odsto, dok cijene sirovina rastu za oko 0,6 odsto.
Najdugotrajniji efekat primijećen je kod potrošačkih cijena, koje rastu za oko 0,1 procentni poen po kvartalu čak i dvije godine nakon nestašica materijala, navodi se na veb stranici Ifo.
Autori istraživanja koristili su mjesečne ankete među prerađivačkim kompanijama koje sprovodi minhenski Ifo u periodu od 2002. do sredine 2025. godine.
U istraživanju je svakog mjeseca učestvovalo između 2.000 i 5.000 kompanija u Njemačkoj, a fokus je bio na neočekivanim i kratkotrajnim šokovima izazvanim nestašicama materijala i njihovom uticaju na industrijsku proizvodnju, proizvođačke cijene, cijene sirovina i potrošačke cijene.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.