Stručnjaci upozoravaju da upravo ti skriveni izvori šećera predstavljaju jedan od glavnih razloga prekomjernog unosa.
– Većina ljudi ne dodaje toliko šećera sama, ali ga unosi kroz industrijski prerađenu hranu – ističe dijetetičarka Erin Gejdžer iz Bolnice Džon Hopkins, a prema podacima Američke kardiološke asocijacije prosečan čovek dnevno unosi i do 22 kašičice dodatog šećera, što značajno premašuje preporuke.
Sosovi i začini
Kečap, roštilj sos, pa čak i paradajz sos za tjesteninu često sadrže velike količine šećera, iako imaju slan ukus.
– Šećer se dodaje radi balansiranja kiselosti i produžetka roka trajanja – navode stručnjaci iz Centra za kontrolu bolesti.
Jogurti i mliječni proizvodi sa ukusom
Na prvi pogled zdrav izbor, ali jogurti sa ukusom mogu da sadrže količinu šećera kao i desert. Stručnjaci upozoravaju da „voćni” jogurti često imaju dodate šećere koji značajno povećavaju ukupni unos kalorija.
Žitarice za doručak i granola
Iako se reklamiraju kao zdrav početak dana, mnoge žitarice i granole sadrže velike količine šećera. „Oznake poput ‘integralno’ ne znače da proizvod nema dodati šećer”, upozoravaju nutricionisti.
„Fitnes” i proteinske pločice
Često se doživljavaju kao zdrava užina, ali mogu sadržati i do nekoliko kašičica šećera po jednoj pločici.
Voćni sokovi i napici
Čak i kada su označeni kao „prirodni”, industrijski sokovi sadrže koncentrovan šećer bez vlakana koja postoje u cijelom voću. Stručnjaci naglašavaju da takvi napici mogu imati efekat sličan gaziranim pićima.
Hljeb i peciva
Manje poznat izvor šećera – industrijski hljeb često sadrži dodate šećere radi bolje teksture i ukusa.
„Dijetalni” proizvodi
Proizvodi sa smanjenim udjelom masti često imaju više šećera kako bi se nadoknadio gubitak ukusa.
Kako industrija „sakriva” šećer
Jedan od glavnih problema je što se šećer retko pojavljuje pod tim imenom.
– Postoji više od 60 različitih naziva za šećer na deklaracijama – objašnjavaju stručnjaci.
On se često krije iza naziva kao što su glukoza, fruktoza, saharoza, kukuruzni sirup, med, agava sirup, koncentrat voćnog soka, a nutricionistkinja Marijana Perez Treho ističe da „dugačak spisak sastojaka i nepoznati nazivi najčešće ukazuju na prisustvo dodatih šećera”.
Zašto je to problem
Prekomjerni unos šećera povezan je sa brojnim zdravstvenim rizicima, od gojaznosti do kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa. Stručnjaci naglašavaju da najveći problem nije povremeni desert, već „nevidljivi” šećer koji se akumulira tokom dana kroz više različitih namirnica.
Da biste se zaštitili čitajte deklaracije, birajte što manje prerađenu hranu, jedite što više voće, povrće, žitarice i izbjegavajte zaslađene napitke.
– Najbolja strategija je jednostavna – što je hrana bliža prirodnom obliku, manja je vjerovatnoća da sadrži skriveni šećer – poručuju nutricionisti.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.