Može da traje svega nekoliko sekundi, ali i nekoliko minuta, a ponekad je dovoljno snažan da probudi osobu iz sna.
Uzrok grčeva ponekad ne može jasno da se utvrdi. Fizička aktivnost je čest okidač, naročito poslije dužeg vježbanja ili napora na visokim temperaturama. Umorni ili dehidrirani mišići postaju osjetljiviji i skloniji grčenju. Manjak elektrolita, poput magnezijuma ili kalijuma, takođe može da doprinese češćim grčevima jer mišići tada teže uspijevaju da se potpuno opuste.
Rizik od grčeva povećava se u trudnoći, vjerovatno zbog promijena u cirkulaciji i dodatnog opterećenja mišića. Starije životno doba je još jedan faktor, jer mišići s godinama brže zamoraju i osetljiviji su na manjak tečnosti. Grčevi mogu da se jave i kao neželjeni efekat pojedinih lekova, naročito diuretika.
Kako prepoznati grč u mišiću
Grčeve ne možete da ne prepoznate, a najčešće ispoljavaju kao iznenadan bol i zatezanje u mišiću lista, uz privremenu tvrdoću ili trzanje koje može da se napipa ispod kože.
Kada treba potražiti pomoć ljekara
Većinu grčeva moguće je “zbrinuti” samostalno. Ipak, savjet ljekara je potreban ako su grčevi veoma jaki, često se ponavljaju ili su praćeni drugim simptomima, poput utrnulosti ili slabosti.
Šta pomaže kod grčeva
Većina grčeva prolazi sama od sebe u roku od nekoliko minuta. Masaža ili blago istezanje mišića pomažu da se on opusti. Ako se grč javi tokom sjedenja ili ležanja, često je dovoljno ustati i stati na nogu. Toplota umiruje napete mišiće, pa termofor ili topla, vlažna krpa mogu da olakšaju tegobe.
Da bi se grčevi ubuduće izbjegli, važno je unositi dovoljno tečnosti, posebno prije i tokom fizičke aktivnosti. Zagrijavanje mišića laganim hodom ili sporim trčanjem prije treninga smanjuje rizik od zatezanja. Nakon vježbanja korisno je nekoliko minuta posvetiti istezanju, a isto važi i pred spavanje kod osoba koje grčeve često dobijaju noću.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.