Rekao je devetočlanoj poroti da je 2015. godine imao sastanak nasamo sa bivšim predsjednikom SAD Barakom Obamom. Umjesto da traži usluge za svoju kompaniju, on je “proveo sat vremena” upozoravajući Obamu na opasnosti od AI, koju, kako je rekao, u to vrijeme “niko nije zaista koristio”.
Mask je takođe svjedočio da ga je Lari Pejdž nazvao “specijastom” jer je bio “pro-ljudski nastrojen” u pogledu vještačke inteligencije 2015. godine, kada je Pejdž bio generalni direktor Gugla (Google).
– Smatrao sam da je izuzetno važno imati protivtežu Guglu (Google) – rekao je Mask o suosnivanju OpenAI-ja u vrijeme kada je već imao mnoge druge poduhvate, kao što su Spejs eks (SpaceX) i Tesla.
– Činilo se da Gugl u to vrijeme nije mario za bezbjednost vještačke inteligencije – rekao je on.
Mask je bio prvi svjedok u svom građanskom sudskom postupku protiv OpenAI-ja i Sema Altmana, borbi milijardera sa visokim ulozima koja bi mogla da preoblikuje pejzaž vještačke inteligencije.
Tokom svog svjedočenja koje je trajalo otprilike dva sata, Mask je rekao da će uvijek biti “za ljude” ukoliko ljudi i AI dođu u sukob. Takođe je svjedočio o svojoj ranoj karijeri, nedostatku ravnoteže između posla i privatnog života, kao i o svojim naporima da regrutuje istraživača vještačke inteligencije Ilju Sutskevera iz Gugla da radi za OpenAI.
– Lari Pejdž je odbio da ikada više razgovara sa mnom – rekao je Mask.
Gugl i porodična kancelarija Pejdžovih nisu odmah odgovorili na upite za komentar.
Mask protiv Altmana
Maskova tužba protiv OpenAI-ja i generalnog direktora Altmana traži više od 100 milijardi dolara odštete, uz zahtjev da se poništi profitna struktura kompanije vrijedne 850 milijardi dolara koja stoji iza Čet Dži-Pi-Tija (ChatGPT).
U srcu slučaja je Maskova optužba da su osnivači OpenAI-ja, uključujući generalnog direktora Sema Altmana, napustili svoju prvobitnu misiju neprofitne organizacije posvećene razvoju vještačke inteligencije za dobrobit javnosti, a ne za privatnu zaradu. Direktor Tesle tvrdi da su ga Altman i predsjednik OpenAI-ja Greg Brokman obmanuli da donira 38 miliona dolara za ovu misiju kada su zajedno osnovali kompaniju 2015. godine. Gubitak na sudu bio bi udarac za dobrotvorne donacije, svjedočio je on.
“To će postati presedan i daće dozvolu za pljačkanje svake dobrotvorne organizacije u Americi”, rekao je Mask.
U tužbi podnesenoj 2024. godine navodi se da su Altman i Brokman iskoristili njegov novac da stvore “profitnu gorgonu koja parališe tržište” i koja je efektivno pretvorila OpenAI u “podružnicu Majkrosofta”.
Prošle godine, OpenAI je završio veliku restrukturizaciju kojom je kompanija prešla na konvencionalniju profitnu strukturu, pri čemu Majkrosoft drži otprilike 27% vlasničkog udjela u profitnom subjektu, koji ostaje pod kontrolom neprofitnog ogranka.
Tokom svjedočenja u utorak, Mask je uporedio AI sa veoma pametnim djetetom, rekavši da bi mogla da “eksplodira” i izmakne kontroli bez nekoga ko bi u nju “usadio prave vrijednosti”.
– To je moja dugogodišnja briga u vezi sa vještačkom inteligencijom: šta će se desiti kada kompjuter postane mnogo pametniji od ljudi? – rekao je Mask.
U objavi na mreži Iks u ponedjeljak, prije izbora porote, OpenAI je nazvao Maskovu tužbu “neosnovanim i ljubomornim pokušajem da se omete konkurent”.
Tvorac Čet Dži-Pi-Tija tvrdi da su se OpenAI i Mask 2017. godine složili oko potrebe za prelaskom na profitni model, ali navodi da je Mask “zahtijevao potpunu kontrolu” i otišao kada nije dobio ono što je htio.
Tokom suđenja koje će trajati oko tri sedmice, devetočlana porota će odvagati Maskove tvrdnje o kršenju ugovora i neopravdanom bogaćenju.
Ako porota proglasi tužene odgovornim, sudija će odrediti kako da ih pozove na odgovornost.
Mask je takođe zatražio od sudije da Altmana i Brokmana liši liderskih uloga i naloži povraćaj “sve nepravedno stečene dobiti” iz profitnih operacija OpenAI-ja.
Mask je napustio OpenAI 2018. godine, a kasnije, 2023. godine, pokrenuo sopstvenu startap kompaniju za vještačku inteligenciju xAI. Maskov Spejs eks je kupio xAI u februaru, a Spejs eks se priprema za izlazak na berzu već ove godine u inicijalnoj javnoj ponudi (IPO) koja bi mogla da procijeni kompaniju na više od dva biliona dolara.
OpenAI takođe navodno planira izlazak na berzu ove godine uz procijenjenu vrijednost od jednog biliona dolara, prenosi Telegraf.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.