Doktor otkrio kako se oporaviti poslije operacije

Sa aspekta mladog hirurga, ali i nekoga ko je već 13 godina ljekar u operacionim salama, mogu reći da svaka operacija, pa i ona koja spada u tzv. rutinske i koju redovno izvodite, ipak svaki put nosi veliku odgovornost jer je ispred vas uvijek novi pacijent. Zapravo, smatram da jedna te ista operacija tj. operativna tehnika nije u potpunosti ista kod dva različita pacijenta. Svakako, na hirurgu je da uvijek pruži svoj maksimum u smislu preciznosti izvođenja određene operacije, međutim jedan od mojih učitelja je znao da nama mlađima često kaže: “Uvijek težite da operaciju izvedete što savršenije možete u datim okolnostima, pa se nadajte da sve prođe u redu, iako su čak i tada moguće razne komplikacije. Ali, ako je ne uradite kako bi trebalo, nemate čemu mnogo da se nadate ni vi ni pacijent – istakao je on.

Kako izgleda priprema za operaciju?

Od vrste operacije koja se izvodi, tačnije organa koji se operiše, zavisi i preoperativna priprema pacijenta.

– Zajedničko za sve operacije, osim za operacije u lokalnoj anesteziji, je da na dan operacije pacijent ne smije ništa jesti niti piti. Kada se npr. operiše debelo crijevo, dan prije operacije, pacijent prolazi pripremu čišćenja debelog crijeva, što je zapravo ista priprema kao i kada se pacijent upućuje na pregled debelog crijeva tj. kolonoskopiju.

Postoperativni tok

U postoperativnom toku, jako je bitno naglasiti pacijentu sve detalje vezane za njegovo ponašanje, počev od unosa tečnosti i hrane, preko njege operativne rane, pa do toga kada sme da se bavi fizičkom aktivnošću.

– Sve to naravno zavisi od toga kojoj je operaciji pacijent bio podvrgnut. Recimo, ukoliko je urađena operacija preponske kile, pacijentu se između ostalog savjetuje i da ne diže težak fizički teret, niti da praktikuje intenzivan trening u teretani. Ukoliko je pacijent imao operaciju hemoroida, savjetuje se povećan unos vlakana i tečnosti poslije operacije, kako bi stolica bila mekša. Svakako, uvijek je neophodan individualan pristup, posvetiti punu pažnju pacijentu i prije i poslije operacije, jer samo tako možete očekivati da sve prođe u najboljem redu.

Svaka operacija je drugačija

Doktor Milošević napominje da retko koristi izraz “rutinska” operacija u svojoj praksi, jer je ipak u pitanju mnogo više od obične rutine.

– Možda i jeste ponekad rutina za hirurški tim i medicinsko osoblje u operacionoj sali, ali nije, niti može biti rutina sa aspekta pacijenta, imajući u vidu da dobar broj pacijenata nije imao ranije neku operaciju, posebno ne u opštoj anesteziji, što često ima i veliki psihološki uticaj na pacijenta, posebno osećaj straha i strepnje, što je i očekivano. Budući da se bavim i urgentnom hirurgijom, kada često minuti mogu biti presudni u spašavanju života neke osobe, mogu reći da svi mi koji smo i u takvoj hirurgiji, nosimo u sebi stalno izvesnu dozu adrenalina, uvek smo nekako na oprezu, naučimo vremenom da brzo razmišljamo, da donosimo prave odluke u kritičnim situacijama, što nije uvijek lako – istakao je on.

S druge stane, kada su u pitanju takozvane “hladne” operacije, napominje sagovornik, onda možemo reći da je to manje stresna situacija i za hirurga i za pacijenta, prenosi Kurir.zdravlje.

– U obe situacije, uvijek se maksimalno trudim da svom pacijentu i njegovoj porodici naglasim kakva je operacija u planu, kakav je oporavak, ali govorim i o mogućim komplikacijama određene operacije. Naravno, kada izvodite “hladnu” operaciju imate mnogo više vremena da popričate sa pacijentom, da mu odgovorite na sva pitanja i nedoumice. S druge strane, u urgentnoj hirurgiji uglavnom nemate taj “komfor” jer morate pomoći pacijentu u što kraćem vremenskom intervalu – istakao je.

Komunikacija hirurga i pacijenta je ključna

Doktor ističe da je važno da hirurg uvijek sasluša pacijenta prije operacije ukoliko je to potrebno, bez obzira koliko vremena ima na raspolaganju. 

– Mislim da je to jako bitno, jer se tako stvara posebna konekcija između hirurga i pacijenta, koja se prije svega bazira na povjerenju. Uzajamno razumijevanje i poverenje su krucijalne u tom odnosu između hirurga i pacijenta – istakao je.

Pitanja pacijenata su uglavnom vezana za preoperativnu pripremu i za njihov oporavak poslije operacije.

– Naravno, pacijent pre operacije prolazi sve neophodne specijalističke preglede – uglavnom su to pregled interniste (kardiologa) i pneumofiziologa, uz naravno laboratorijske pretrage i skrining hemostaze, koji su neophodni. Nakon toga pacijent odlazi na pregled anesteziologu i naposletku slijedi operacija – istakao je on.