Kako se bliži Veliki petak i sam vrhunac prazničnih dana, brojna pitanja se ponovo otvaraju. Na ta pitanja odgovore daje otac Predrag Popović, koji naglašava da razumijevanje praznika mora biti iznad forme.
– Ko zaista osjeti suštinu praznika, i Božića i Vaskrsa, a i krsne slave, taj se neće buniti. Djeca treba da nam budu uzor. Oni to prihvataju srcem i raduju se, dok “mudri” samo ispituju da li toga ima u Bibliji. Mnogo toga ima veze sa identitetom jednog naroda, njegovim običajima i načinom postojanja. Crkva je vijekovima pročešljavala običaje i na one loše skretala pažnju da se ne rade, a na dobre da se poštuju – kazao je Popović i dodao:
– Neke paganske je i hristijanizovala, odnosno dala im novi smisao. Kod nas je to išlo malo teže, jer smo se mi kroz cijelu istoriju bavili egzistencijom i kako uopšte preživjeti kao narod, a ne teologijom. Prilično smo nepismeni bili, i sada smo, kako gramatički, jezički, tako i kulturno i duhovno.
– Trebaće mnogo vremena da sve dođe na svoje, ako ikad i dođe. Do tada imamo šta imamo i raspolažemo ovim vremenom, ovim okolnostima i ovim ljudima. Kako mi vama, tako i vi nama. Ostalo će opšte Vaskrsenje ispeglati – poručio je otac Predrag Popović.
Šta zapravo znači farbanje jaja?
Jedan od najprepoznatljivijih običaja jeste farbanje jaja, ali upravo tu nastaje i najviše nedoumica. Da li je to samo tradicija ili ima dublji smisao?
Otac Predrag objašnjava:
– Ako znamo ko je Hristos, zašto je postao čovjek, zašto je stradao i zašto je vaskrsao, onda nam farbanje jaja neće biti nikakav grijeh, već jedan od simbola tog saznanja, ali i načina života. Kao što je golub simbol Duha Svetoga, duga i maslinova grančica simboli mira, srce simbol ljubavi, krst simbol stradanja, slavski kolač i badnjak simboli Gospoda koji se nas radi siječe, lomi i dijeli…
– Ali ako poštujemo običaje bez ikakvog smisla i saznanja o tome šta predstavljaju, onda nam je i to na osudu, jer to nije izraz vjere, već običan folklor na nivou sujevjerja. Upravo zato mnogi ljudi i postavljaju pitanja iz straha. Recimo: “Šta ako se prvo jaje polomi? Šta to znači?”, ili: “Da li valja da se farbaju jaja ako je neko umro iz kuće i koje boje?”
Razna pitanja koja potiču od nerazumijevanja značaja farbanja jaja. Na tome treba raditi. Na shvatanju praznika. Mnogi će postiti na Veliki petak, a da ne znaju što gladuju taj dan”.
Šta se radi sa čuvarkućom?
Posebnu pažnju u narodu ima i tzv. čuvarkuća – jaje koje se čuva tokom cijele godine. I tu postoje različita vjerovanja, ali crkva daje jasno objašnjenje.
– Dakle, staro jaje se zakopa u dvorište, vrlo često pod neko drvo, ili u saksiju ako neko živi u stanu. Tako priroda ide prirodi, a mi novim započinjemo novi godišnji krug koji se čitav svodi na iščekivanje vaskrsenja Hristovog, ali i nas i cjelokupne prirode – zaključio je, prenosi Ona.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.