Kako se zaštititi od krpelja tokom toplih dana i praznika

Ali dok vi uživate u pikniku, planinarenju ili boravku u dvorištu, krpelji traže priliku da se “prošetaju” i nahrane. Ovi sitni paraziti žive u šumama, na livadama i u visokoj travi, hrane se krvlju ljudi i životinja i pritom mogu da prenesu različite bolesti, od kojih je kod nas najčešća lajmska bolest. 

Koliko je lajmska bolest česta u Srbiji?

Procijene govore da u Srbiji godišnje oboli oko 600 ljudi

Incidencija (broj novih slučajeva) se najčešće kreće između

6 i 13 oboljelih na 100.000 stanovnika godišnje

U nekim regionima (npr. Vojvodina) bilježene su i više stope, oko 8–14 na 100.000, pa i više u pojedinim žarištima.

Gdje vrebaju i kako dolaze do “domaćina”

Krpelji ne skaču niti lete, već čekaju. Penju se na travu, lišće ili žbunje (na visini do 80 centimetara) i ispruže prednje noge. Kada neko prođe pored njih, zakače se za kožu ili odeću. Neki se odmah pričvrste, dok drugi šetaju po telu tražeći mjesto gdje je koža tanja. Najčešće biraju tople i skrivene dijelove tijela, kao što su pazuh, pregib koljena, tjeme, prepone ili pupak.

Dok su pričvršćeni, krpelji mogu da preuzmu ili prenesu uzročnike bolesti. Nakon što se nahrane, otpadaju, ali pri sledećem ubodu mogu prenijeti infekciju novom domaćinu.

Krpelji su rasprostranjeni u većini regiona, pa se sa njima možete susresti i u urbanim sredinama, ne samo u divljini.

Kako da se zaštitite

Ne prenosi svaki krpelj bolest (procenjuje se da je oko 10–30% krpelja zaraženo bakterijom koja izaziva lajmsku bolest), ali je važno smanjiti rizik od ujeda. Kada boravite u prirodi, birajte zatvorenu obuću umesto sandala, nosite duge pantalone uvučene u čarape, majicu dugih rukava i po potrebi kapu, sve svjetlih boja da biste ih lakše učili.

Krećite se utabanim stazama i izbjegavajte provlačenje kroz visoku travu i nisko rastinje. Kućne ljubimce držite na povocu kako ne bi zalazili u područja gde ima krpelja.

Repelenti sa najmanje 20% DEET-a mogu dodatno da pomognu. Mogu se nanositi na odjeću i izložene delove kože, dok se kod djece koriste pažljivo i u manjoj količini. Važno je znati da veća koncentracija DEET-a znači dužu zaštitu – oko dva sata za 10%, odnosno do pet sati za 30%. Ne preporučuju se proizvodi koji kombinuju zaštitu od sunca i repelent, jer se nanose različitom učestalošću.

Pregled nakon boravka u prirodi

Nakon boravka u šumi ili travi, pregledajte kožu – svoju, dječju i kod kućnih ljubimaca. Krpelji koji prenose lajmsku bolest mogu biti vrlo mali, ponekad veličine glave čiode, pa ih nije lako uočiti.

Po povratku kući preporučuje se tuširanje. Trljanje kože peškirom može ukloniti krpelje koji se još nisu pričvrstili. Odeću operite na višoj temperaturi ili je dobro istresite i ostavite na provetrenom mjestu, jer krpelji ne podnose suve i tople uslove.

Kako pravilno ukloniti krpelja

Ako se krpelj već zakačio, važno je reagovati odmah – što duže ostane na koži, veći je rizik od prenosa bolesti. Skidanje u prvih 24 sata značajno smanjuje mogućnost infekcije. 

Ne koristite “narodne metode” poput mazanja ulja, acetona, laka za nokte, alkohola i slično, da ne bi došlo do povraćanja crevnog sadržaja, a samim tim i infekcije. Umjesto toga, uzmite pincetu sa tankim vrhom, uhvatite krpelja što bliže koži i izvucite ga ravnomernim pokretom, bez uvrtanja. Ako je ostao usni dio, opasnosti od prenošenja infekcije nema, ali vađenje ipak prepustite lekarima. 

Nakon uklanjanja, operite ruke i mjesto uboda sapunom i vodom. Krpelja možete sačuvati u zatvorenoj kesici ili ga fotografisati, kako bi lekar, ako zatreba, mogao da proceni o kojoj vrsti se radi. Ipak, važno je znati da se krpelji kod nas ne testiraju rutinski, pa dalji postupak zavisi prije svega od simptoma i vremena koje je krpelj proveo na koži.

Kada se javiti ljekaru

Na mestu ujeda često se javlja mali crveni otok koji prolazi za nekoliko dana i ne znači nužno da je došlo do infekcije.

Mesto uboda valja pratiti u narednih mjesec i po dana. Ako se pojavi novo crvenilo (u obliku kružne mete) obavezno se javite se ljekaru što prije, jer je možda u pitanju prvi stadijum lajmske bolesti. Osim crvenila, na mestu uboda u ovom stadijumu se mogu javiti i drugi simptomi i znaci, kao što su uvećane limfne žlijezde, stanje slično gripu ili prehladi – povišena temperatura, drhtavica, umor, bolovi u mišićima i zglobovima ili glavobolje.

Ukoliko primijetite ove simptome, javite se izabranom ljekaru u domu zdravlja, koji će vas uz uput, po potrebi, uputiti infektologu. Lajmska bolest se u ranoj fazi najčešće uspješno liječi antibioticima i tada se u najvećem broju slučajeva tu i završava, bez trajnih posledica.

Međutim, ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme, bolest može preći u drugi i treći stadijum i zahvatiti zglobove, nervni sistem i srce, što može dovesti do ozbiljnijih i dugotrajnijih tegoba.