Koliko brzo raste nivo holesterola i triglicerida

Trigliceridi i holesterol su masne supstance, poznate kao lipidi, koje telo koristi umjereno i efikasno. Iako jedan masni obrok može privremeno da poveća nivo triglicerida, malo je vjerovatno da će isti obrok imati direktan ili trenutni efekat na holesterol.

Ipak, dugoročno povišeni nivoi lipida povećavaju rizik od srčanih oboljenja i moždanog udara.

Šta su trigliceridi i holesterol

Holesterol i trigliceridi često imaju lošu reputaciju, ali su tijelu potrebni da bi normalno funkcionisalo:

Trigliceridi su vrsta masti koju tijelo stvara iz hrane. Neke masne namirnice, poput putera i ulja, već su u obliku triglicerida. Tijelo takođe pretvara šećer i alkohol u trigliceride, zajedno sa svim ostalim viškom kalorija. Skladište se u tijelu za kasniju energiju, često u obliku tjelesne masti.

Holesterol učestvuje u izgradnji ćelijskih membrana, proizvodnji hormona poput estrogena i testosterona, i stvaranju žučnih kiselina za varenje masti. Jetra proizvodi sav holesterol koji je tijelu potreban, dok se dodatni holesterol unosi hranom. Postoje dvije glavne vrste holesterola: LDL, poznat kao “loš”, i HDL, ili “dobar” holesterol.

Zajedno sa trigliceridima, oni daju kompletnu sliku zdravlja srca i krvnih sudova.

Kako se mijenja nivo holesterola i triglicerida nakon obroka

Nakon obilnog obroka, trigliceridi polako ulaze u krv u obliku sitnih paketića i već za sat vremena počinju da rastu, dostižući vrhunac nakon tri do četiri sata. Ovaj proces se dešava dok tijelo vari i apsorbuje masnoće i naziva se postprandijalni lipidni odgovor.

Holesterol se mijenja sporije, dok ukupni nivo ostaje stabilan, a raspodjela između “dobrog” i “lošeg” holesterola se pomijera tek neznatno.

Dakle, nivo holesterola i triglicerida u krvi može da se poveća odmah nakon jela, ali razlika je u tome kako i koliko brzo:

Trigliceridi: Njihov nivo može početi da raste već 30 minuta do 1 sat nakon jela, naročito ako je obrok bogat masnoćama. Maksimalni porast se obično dešava 3–4 sata nakon obroka, a zatim se polako vraća na bazalni nivo.

Holesterol: Ukupni holesterol u krvi obično ne osciluje toliko brzo kao trigliceridi. Ipak, udio holesterola u lipoproteinima (LDL, HDL) može da se promijeni poslije obroka, ali ove promjene su manje izražene i sporije.

Zbog ovih oscilacija, laboratorijske analize lipida rade se na prazan stomak, da rezultati budu precizni i pouzdani.

Kako masni obrok utiče na trigliceride

Nakon masnog obroka trigliceridi u krvi rastu, a intenzitet tog porasta zavisi od osnovnog nivoa triglicerida.

Osnovni (prosječni) nivoi triglicerida se mjere analizom krvi i razlikuju se sljedeće kategorije:

Normalno: ispod 150 miligrama po decilitru (mg/dl).

Blago povišeni: 150 do 199 mg/dl.

Umjereno povišeni: 200 do 499 mg/dl.

Veoma povišeni: Iznad 500 mg/dl

– Kod zdravih ljudi, nivoi triglicerida dostižu vrhunac tri do četiri sata nakon obroka i vraćaju se u normalu nakon šest sati – objašnjava dr Robert H. Ekel, profesor medicine emeritus na Univerzitetu u Koloradu i bivši predsjednik Američkog udruženja za srce i Američkog udruženja za dijabetes.

Ali kod ljudi sa višim nivoom triglicerida, može da bude potrebno 10 do 12 sati da se nivo triglicerida vrati na početne vrijednosti.

– Ako osoba ima veoma visoke trigliceride, nivo možda neće pasti na početne vrijednosti ni za 12 sati – dodaje prof. dr Ekel za “Everyday health”.

Da li je jedan obrok važan za nivo holesterola i triglicerida

LDL holesterol ne reaguje odmah na jedan obrok – dugoročno povećanje holesterola nastaje usljed konstantnog unosa zasićenih i trans masti, kao i prerađene hrane tokom nedjelja ili mjeseci.

Jedan masni obrok, dakle, ne povećava značajno rizik od srčanih oboljenja. Na duge staze, međutim, ishrana bogata zasićenim mastima, šećerom i rafinisanim ugljenim hidratima može znatno da podigne nivo holesterola i triglicerida, prenosi Blic.

Dodatni faktori rizika uključuju:

gojaznost,

pušenje,

prekomjeran unos alkohola,

nedostatak fizičke aktivnosti,

genetiku,

stariju životnu dob

i stanja poput dijabetesa

Najefikasniji način za smanjenje rizika od visokog holesterola i kardiovaskularnih bolesti je održavanje zdrave ishrane, redovno vježbanje i prestanak pušenja. U nekim slučajevima, ljekari mogu da preporuče i terapiju lijekovima, kao što su statini, kako bi se nivo lipida u krvi kontrolisao.

Kako smanjiti holesterol uz pomoć ishrane

Za održavanje zdravog nivoa holesterola i triglicerida važno je fokusirati se na ishranu i način pripreme hrane. Ključni koraci uključuju:

Ograničen unos zasićenih masti: Nalaze se u masnom mesu, punomasnim mliječnim proizvodima, puteru, pavlaci, kokosovom i palminom ulju, kao i prženoj hrani.

Izbjegavanje trans masti: Trans masti su kombinacija tečnog biljnog ulja i vodonika. Tradicionalno su prisutne u prerađenoj hrani, brzim jelima i komercijalnim pecivima.

Povećan unos rastvorljivih vlakana: Pomažu u snižavanju LDL holesterola, a treba ciljati na 10 do 25 grama rastvorljivih vlakana dnevno. Dobri izvori su pasulj, sočivo, grašak, ovsene pahuljice, voće i citrusno voće.

Uravnoteženi obroci: Kombinacija voća, povrća, žitarica, nemasnih proteina i zdravih masti održava stabilan nivo lipida.

Zdrave metode pripreme hrane: Pečenje, kuvanje na pari ili na roštilju, minimalna upotreba zdravih ulja, uklanjanje vidljive masnoće i skidanje kože sa mesa.

Kontrola porcija i raznovrsnost: Više povrća, smanjena količina rafinisanih ugljenih hidrata, pažljivo korišćenje začina i preljeva sa niskim sadržajem masti.