Ja to nisam krila, ne možeš biti u bolnici toliko dugo, a da imaš grip. Imala sam tešku operaciju i bila je uspješna. Savjetujem svima da idu na sistematske preglede. U mom slučaju je bilo debelo crijevo. Kolonoskopiju treba svi da rade preventivno poslije 50. godine. Ja se nisam bavila ozbiljno svojim zdravljem i došlo je dokle je došlo – rekla je Zorica Brunclik.
Debelo crijevo – struktura, bolesti i simptomi
Debelo crijevo je završni dio digestivnog sistema. Dugačak je organ koji povezan s tankim crijevom na jednom kraju i sa anusom na drugom. Debelo crijevo je mjesto gdje se:
formira stolica,
reguliše sadržaj vode i elektrolita,
skladište otpadne materije do pražnjenja,
odvija intenzivna aktivnost crijevne mikrobiote (bakterija koje imaju važnu ulogu u varenju i imunitetu).

Najčešće bolesti debelog crijeva
Dijareja
Dijareja je najčešće posljedica infekcije (virusi, bakterije, trovanje hranom), ali može biti povezana i sa intolerancijom na hranu, sindromom iritabilnog crijeva, inflamatornim bolestima crijeva, celijakijom ili divertikularnom bolešću.
Kod teških dijareja, crijeva ne uspijevaju da upiju dovoljno tečnosti, pa organizam gubi velike količine vode i elektrolita (natrijum, kalijum). To može dovesti do dehidratacije, poremećaja srčanog ritma, pa čak i zastoja rada srca.
U tim situacijama od ključnog značaja je brzo nadoknađivanje tečnosti i elektrolita, prenosi Mondo.
Intolerancija na laktozu
Osobe koje ne podnose laktozu, ne proizvode dovoljno enzima laktaze, pa se mliječni šećer ne vari u tankom crijevu, već dospijeva u debelo crijevo, gdje ga bakterije fermentišu.
To dovodi do:
nadutosti,
grčeva,
gasova,dijareje.
Celijakija
Celijakija je trajna preosetljivost na gluten. Kod oboljelih, unos glutena aktivira imunske ćelije u crijevima, što dovodi do oštećenja sluznice i smanjenog varenja i apsorpcije.
Simptomi mogu da budu:
dijareja,
bol i nadutost stomaka,
loše varenje,
zatvor,u težim slučajevima gubitak težine.
Osnov liječenja je doživotna stroga bezglutenska ishrana.
Zatvor (konstipacija)
Zatvor podrazumijeva rijetko, otežano i bolno pražnjenje tvrde, suve stolice.
Može da izazove:
nadutost,
bol u stomaku,
u težim slučajevima nakupljanje stolice i opstrukciju creva.
Najčešći uzroci su:
malo vlakana u ishrani,
nedovoljno tečnosti,
sjedeći način života,
pojedini lijekovi,
zloupotreba laksativa.
Preporučuje se unos oko 20-30 g vlakana dnevno (kod nekih i više, po savetu lekara) uz dovoljan unos tečnosti.

Opstrukcija crijeva
Tumori, strana tijela ili nagomilana stolica mogu djelimično ili potpuno da blokiraju crijeva. Simptomi su:
jak bol i grčevi,
nadutost,
povraćanje,
izostanak stolice i gasova ili naizmenično zatvor i dijareja.
Divertikularna bolest i divertikulitis
Divertikuli su mali “džepovi” u zidu creva. Nastaju u slabijim tačkama zida usled povišenog pritiska pri napinjanju. Kada postoje divertikuli bez ili sa blagim simptomima, govori se o divertikulozi. Kada se divertikuli zapale i inficiraju, nastaje divertikulitis.
Tada mogu da se jave:
bol u donjem dijelu stomaka (češće lijevo),
povišena temperatura,
promijena stolice,
krvarenje i, u težim slučajevima, suženje ili zatvaranje creva.
Inflamatorne bolesti crijeva (IBD)
U ovu grupu spadaju:
ulcerozni kolitis,
Kronova bolest.
IBD predstavlja hronično zapaljenje sluznice creva, koje izaziva:bol i grčeve u stomaku,nadutost i gasove,učestale tečne stolice, često sa sluzi ili krvlju,hitnu potrebu za pražnjenjem,hronični umor, gubitak apetita, mršavljenje,anemiju (usled gubitka krvi i loše apsorpcije).
Upala slepog crijeva (apendicitis)
Do apendicitisa dolazi kada se crvuljak zapuši (stolicom, uvećanim limfnim tkivom i sl.) što dovodi do porasta pritiska, slabljenja dotoka krvi i bakterijske infekcije.
Tipični simptomi su:
bol koji često počinje oko pupka, a zatim se pomera u desnu donju stranu stomaka,mučnina, povraćanje,povišena temperatura.
Nelečeni apendicitis može da dovede do pucanja crvuljka i brzog razvoja peritonitisa, što je hitno i potencijalno smrtonosno stanje.
Rak debelog crijeva
Rak rektuma često dugo ne daje specifične simptome, a kasnije mogu da se jave: promjena ritma stolice (uporan zatvor, dijareja ili njihovo smjenjivanje),
krv u stolici,
bolovi i grčevi u stomaku
,neobjašnjiv gubitak tjelesne težine,
umor i slabost (zbog anemije).
Rizik povećavaju: pušenje,prekomjerno konzumiranje alkohola,
ishrana bogata crvenim i prerađenim mesom i zasićenim mastima,
gojaznost i fizička neaktivnost,pozitivna porodična anamneza.
Većina karcinoma nastaje iz polipa, benignih izraslina na sluznici crijeva. Zato se prevencija i rano otkrivanje zasnivaju na redovnim pregledima i uklanjanju polipa.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.