Uvijek ste tu za druge, ali ko je tu za vas kada vas preseče oštar bol između lopatica? Taj fizički bol od stresa nije slučajnost on se javlja svaki put kada prećutite sebe da biste ugodili drugima.
Umjesto da krivite promaju, priznajte sebi istinu: vaše tijelo samo izbacuje ono što ste odlučili da „progutate“.
Taj žig u sredini leđa je jasan znak da ste prešli granicu izdržljivosti. Poslušajte svoje tijelo prije nego što vas tuđi teret potpuno slomi.
Šta je tačno fizički bol od stresa?
Fizički bol od stresa je zapravo način na koji nam tijelo kaže da više ne može da ćuti.
To je ona nakupljena napetost i svaka ona riječ koju ste ‘progutali’ umjesto da je izgovorite.
Taj grč u vratu i leđima nije kvar na kostima, to je samo vaša duša koja više ne može da nosi teret koji ste joj natovarili.
Vrat i ramena kao skupljači neizgovorenih riječi
Svaki put kada prećutite nepravdu ili tiho pristanete da radite tuđi posao, vaša ramena to ‘zapišu’.
Ta napetost koju osjećate u vratu i leđima je zapravo sav onaj bijes koji ste progutali umjesto da kažete – dosta je.
Vremenom, taj grč postaje nevidljivi oklop koji vam ne da mira čak ni dok spavate.
Prestanite da budete tuđi štit i ‘tampon zona’ za tuđe sukobe i greške.
Onog trenutka kada naučite da izgovorite jedno kratko i jasno ‘ne’, osjetićete kako onaj težak pritisak u vratu popušta.
Niste dužni da nosite tuđa neraspoloženja na svojim leđima.
Čim spustite taj tuđi teret, vidjećete koliko je lakše disati.
Psihosomatski bolovi u leđima nose tuđi teret
Donji dio leđa obično prvi strada onda kada na svoja pleća natovarite brigu o svima – o novcu, o budućnosti i o tome da li su svi oko vas srećni i namireni.
Ti bolovi se najčešće javljaju kod onih koji sebe uvijek ostavljaju za kraj, kao posljednju stavku na listi prioriteta.
Nije retkost da ljudi godinama obilaze ordinacije tražeći lijek za to oštro probadanje, ne sluteći da njihova leđa zapravo ne traže terapiju, već trenutak u kojem će konačno spustiti taj preteški teret tuđih očekivanja.
Međutim, kako navodi studija objavljena u časopisu „Journal of Pain Research“, istraživanje o povezanosti anksioznosti i somatizacije sa bolom veoma oštro pokazuje da su psihološki faktori daleko prisutniji kod pacijenata sa lumbagom nego organska oštećenja tkiva.
Vaše tijelo prosto procesuirano signalizira ono što vaš svjesni um uporno odbija da prizna. Hronična briga za druge ljude direktno lomi vašu sopstvenu kičmu.
Kako da konačno prodišete punim plućima
Dokazano je da potisnute emocije stvaraju bol koji vas, pre ili kasnije, potpuno parališe.
Da biste prekinuli taj krug, prestanite da liječite samo simptom i posvetite se uzroku.
Svake večeri pred spavanje uradite jedan iskren test: zapitajte se kome ste danas udovoljili na sopstvenu štetu?
Dok ležite, svjesno opustite tijelo i duboko udahnite. Shvatite da je postavljanje granica najbolji lijek koji možete pokloniti svojim iscrpljenim mišićima.
To što ćete konačno staviti sebe na prvo mjesto nije sebičnost, već čist instinkt za preživljavanje.
Žrtvovanje zdravlja da bi drugima bilo udobno ne donosi ordenje, već samo bolnu ukočenost. Preuzmite kormilo nad svojim životom i recite – dosta.
Da li emocionalni stres i bol uvijek dolaze zajedno?
Da, dugotrajna mentalna napetost izaziva nesvesno grčenje mišića i slabiji dotok krvi, što rezultira oštrim, upornim tjelesnim tegobama bez stvarnog medicinskog uzroka.
Kako zaustaviti zadržavanje stresa u ijtelu bez lijekova?
Uradite lagane vježbe istezanja, primijenite tople obloge na bolno mjesto i vežbajte duboko disanje. Rad na postavljanju emotivnih granica najbrže rješava hronični spazam, piše Krstarica.
Gdje se fizička manifestacija stresa prvo osjeti?
Najčešće lokacije su predeo vrata, gornji trapezasti mišići i donji lumbalni dio, jer ove regije prve reaguju na preveliku količinu tuđe odgovornosti.
Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski sajvet. Za sve zdravstvene odluke konsultujte svog ljekara.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.